Deset svjetskih prirodnih čuda u laganom odumiranju
2009. 06. 16.
Od Amazona do Himalaja, svjetskih deset prirodnih čuda suočeni su sa odumiranjem ne poduzme li se nešto u vezi sa naglim promjenama u klimi – upozorava WWW, međunarodna organizacija za zaštitu okoliša.

 

WWW je pripremila ovaj pregled za sastanak UN-ovog Međuvladinog savjet o promjeni klime održan ovog tjedna, a u njemu je nabrojano 10 svjetskih prirodnih čuda koja bi mogla nestati kao posljedica promjene u svjetskoj klimi.
 
Na popisu se nalazi
 
▪ Veliki koraljni greben (Australija)

 

 

▪ Chihuahua pustinja (Mexikó, USA),

 

Chihuahua kanjon 

▪morske kornjače (Karipsko more),

 

▪ Valdivske tropske šume (Chile, Argentína),

 

▪ bengalski tigrovi koji žive u močvarnim šumama mangrova (India, Sunderbans),

 

▪ Jangce rijeka (Kína),

 

▪ Amazona (Brazil),

 

 

▪ lososi (Beringovo more, Aljaska),

 

▪ glečeri u otapanju (Himalaje),


▪ istočno-afrička priobalna i šumska područja.

 

 

Zatopljenje mora oko Velikog koraljnog grebena koji se proteže uz obalu Australije izaziva blijeđenje koralja*, što pak prijeti njegovom opstanku. Uz koraljni greben usko su povezane mnoge vrste morskih bića, tako da bi njegovo odumiranje ugrozilo mnoge vrste. Morske kornjače (Eretmochelys imbricata) nisu samo u opasnosti jer bi mogle izgubiti izvor hrane, već i zbog drugih posljedica klimatskih poremećaja. One naime svoja jaja liježu na pješčanim plažama, no razina mora koja je stalno u porastu njihova gnijezda odnese. Zbog utjecaja povišene temperature zraka većina izlegnutih kornjača su ženke, a ako se i dalje nastave poremećaji u morskim strujama i mijenama njihove bi selidbe također mogle postati otežane.
 
Druga najveća svjetska rijeka, Amazona, će do 2050. godine imati povećane temperature vode za 2-3 °C. Istovremeno pada godišnja količina padalina, pa bi se 30-60% amazonskih prašuma moglo pretvoriti u savane. Ovakav preokret u količini tropskih biljaka i pad količine vode u amazonskom bazenu ima pak utjecaj na Zemljinu atmosferu i na oceanske struje.
 
Himalajski glečeri svake godine su za po 10 metara kraći, što je posljedica naglog topljenja. Ovaj proces ima velikog utjecaja na biljni svijet, jer prvo izaziva poplave a potom je izražen u nedostatku vode. Jangce rijeka, čiji je izvor u himalajskom gorju, ima nagli pad u količini vode, što u Kini izaziva velike probleme povezane uz pitku vodu koja je potrebna za nekih 450 milijuna ljudi koji žive u njenom slijevu, kap i nedostatke vode koja se koristi za navodnjavanje i proizvodnju energije. Na ovom području sve su učestalije veće oluje, poplave, klizanje terena, ali i katastrofalne suše.
 
Valdivijske tropske šume koje se nalaze u Čileu i Argentini nalaze se pod prijetnjom suša, koje bi pak mogle nastati dođe li do otapanja andskih glečera. Patagonijski čempresi (Fitzroya cupressoides) koji žive na ovom području a od kojih su neki stari i do 3000 godina od izuzetnog su značaja za klimatologe, pošto se iz njihovih obruča može vidjeti kakve klimatske promjene su se odvile u toku njihova života.
 
"Samo veliko smanjenje u emisijama stakleničkih plinova može zaustaviti potpuno uništenje svjetskih prirodnih čuda“ – izjavio je Roland Csáki, zamjenik direktora mađarske podružnice WWF-a. „Vlade zemalja sa najvećim emisijama plinova, ako žele izbjeći katastrofu moraju poduzeti odlučnije korake s ciljem zaštite klime.“
*blijeđenje koralja: Zbog klimatskih poremećaja dolazi do porasta temperature mora, čija je posljedica da protein koji se nalazi u algama kojima se hrane koralja ne može uspješno obaviti proces fotosinteze. Stoga ove alge više nisu dostatna hrana za koralje, a život koralja ovisi o tome koliko algi uz njega žive. Posljedica je da koralj ugine i izblijedi. Ovaj fenomen zove se blijeđenje koralja. Za njega je potrebno povećanje temperature od samo 2 ºC, i odumiranje koralja već započinje.
 
Izvor: WWF / környezetvédelem.net

 


Natrag
NuovaEnergia Club

NuovaEnergia