Svjetska najzelenja naselja
2009. 06. 18.
Većina naselja ima svakojake isprike zbog čega ne mogu unaprijediti zaštitu okoliša. Iz gradskih uprava se čuje da bi svaka preinaka bila veoma skupocjena i teško provedljiva, da nagle promjene nije moguće uvesti odjednom, da oni koji se bave zaštitom okoliša zahtijevaju velike rezultate u veoma kratkom roku.

Većina društava za zaštitu okoliša vjeruje da je neobazrivost prema okolišu pridonijela trenutnoj svjetskoj krizi, pa se stoga i izlaz iz krize može naći u brizi o okolišu. Gradske i državne uprave, a zajedno s njima i naftni lobi, bili bi podvrgnuti velikim neugodnostima. Evo nekoliko primjera naselja koja opovrgavaju njihova izvlačenja.
 
Gussing, Austrija

 

Forrás: [origo]

 

Ne trebamo poći tako daleko kako bismo vidjeli dobar primjer. Gradić Gussing koji je smješten nedaleko od mađarske granice bio je suočen sa mnogim privrednim proglemima. 1992. godine gradska uprava nije mogla platiti račune struje koja je generirana termalnom elektranom koja je koristila naftu, pa su odlučili da zabrane njeno korištenje. Rješenje su našli u elektrani koja je koristila drvo kao gorivo, koja ne samo što je generirala struju nego kasnije i grijanje. Gussing hrabro koristi i sunčanu energiju i bio-goriva, tako da je već do 1995. godine svoje emisije ugljičnog dioksida smanjio za čak 93 posto.
 
Chew Magna, Engleska

 

Forrás: [origo]

 

Gradić Chew Magna na jugozapadu Engleske počeo je sa inicijativom Go Zero, čiji je cilj bilo smanjenje zagađivanja okoliša. Njegovih 1100 stanovnika podijeljeno je u 4 grupe, od koje je svaka imala jedan od sljedećih zadataka: recikliranje, ljudi i potrošnja, promet i energija, te približavanje svijetu. Program Go Zero sadrži svakojake inicijative, od obnove starog vodenog mlina do proizvodnje bio-goriva. Lokalna uprava počela je pregovore sa transportnim poduzećima s ciljem kako bi se iz njihova mjesta moglo doći do više destinacija, a čak su razvili i mjesni plan ishrane. Ovaj projekt je dobar primjer kao zajedničkim radom mnogo toga može biti postignuto.
 
Freiburg, Njemačka
 
Eko-kuće, putovi bez automobila te društveno aktivna susjedstva učinili su od Freiburga jedno od najzelenjih naselja u Njemačkoj. Jedan dio zgrada su takozvane pasivne zgrade, kojima nije potrebna aktivna energija kako bi se u njima održala ugodna razina temperature. U kuće sa 30-centimetarskim izolacijskim slojevima svjež zrak ulazi sa plafona i prolazi cijevima kroz kuću, i u toku svog prolaza biva zagrijano od strane svakojakih izvora topline koji se u njoj nalaze (ljudi, životinje, kuhanje). Rezultat je da zgrada koja je opremljena ovakvim sustavom može biti zagrijana sa, recimo, 30 svijeća. Grad također ima izuzetno mnogo biciklističkih staza i dobro razrađen sustav tramvaja. Većina stanovnika uopće ne posjeduje automobil, a za duža putovanja koriste se rent-a-car uslugama.

 

Forrás: AFP

 

Obrazovanje o potrebe za zaštitom okoliša ne može započeti prerano, stoga djeca koja pohađaju mjesni šumski vrtić sudjeluju u posebnom odgoju. Naime, zabranjeno je igrati se igračkama; za igru se koriste samo one stvari koje se nalaze u šumi.
 

Bahía de Caraquez, Ecuador

 

Forrás: [origo]

 

Mada je dosta nepoznat, gradić Bahía de Caraquez mnogo toga je poduzeo da postane eko-grad. 1998. godine grad je skoro sasvim nestao zbog masovnog klizanja terena. Međutim, lokalno stanovništvo obnovilo ga je i iz njega napravilo pravi ekološki raj. Grad je prvi na svijetu koji ostacima ulovljenih rakova gnoji susjedne farme. Građani Bahíe na sebe su uzeli odgovornost za održavanje okolnih tropskih šuma, a u škole su uveli nastavu o svijesti o okolišu, i usput postali jedna od najatraktivnijih interaktivnih ekoloških svjetskih turističkih destinacija. Na farmi imenom Rio Muchacho posjetitelji rade a za uzvrat dobivaju mjesto za spavanje i hranu.
 
Dongtan, Kina

 

Forrás: [origo]

 

Ovaj grad u stvari još nije izgrađen, ali kada bude gotov možemo oprostiti Kini na čitavoj njihovoj emisiji ugljičnog dioksida. Planiran je kao zelen grad, na vrhu svake zgrade bit će zelenih površina, a energiju će dobivati od vjetra, sunca i bio-goriva. Sav otpad bit će recikliran – čak će i ljudski otpad biti pretvoren u energiju – kako bi se izbjeglo stvaranje brda smeća. Kao i svi drugi gradovi kojima je okoliš važan i Dongtanu je javni prijevoz jedno od najvažnijih pitanja.
 
Maldivsko otočje

 

Forrás: [origo]

 

Ne samo što se gradovi mogu preobraziti u ekološke sredine, već i cijele države. Krajnja destinacija slobodna od ugljičnog dioksida je Maldivsko otočje, koje je za sljedećih 10 godina najavilo izgradnju 150 novih vjetrenjača, ugradnju više stotina tisuća sunčanih ćelija i izgradnju termo-elektrane koja će koristiti kokosove orahe, protestirajući tako protiv globalnog zatopljenja.
Izvor: origo.hu/utazas

 


Natrag
NuovaEnergia Club

NuovaEnergia